Studijski posjet Briselu

Tekst je napisala Željka Marković-Bilić, a objavljen je u Pogledu kroz prozor.

Projekt “Sigurnost djece na internetu” koji zajednički provode OŠ Veliki Bukovec s imagepartnerima OŠ “Mato Lovrak” iz Nove Gradiške, OŠ Popovača iz Popovače, OŠ “Gripe” iz Splita i OŠ “Mladost” iz Osijeka bavi se razvijanjem i primjenom dijela školskog kurikuluma o sigurnosti djece na internetu u sklopu Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO) te podizanjem razine svijesti učenika, učitelja, roditelja i javnosti za pitanja koja se odnose na dječju sigurnost online u sinergiji s politikama Europske unije.

Krajnji cilj projekta obuhvaća:

  • razvoj školskog kurikuluma temeljenog na ishodima učenja o području sigurnosti djece na internetu,
  • razvoj i provedbu popratnog pedagoškog modela za učenje usmjereno na učenika,
  • poboljšavanje obrazovnih vještina i stručnosti učitelja za poučavanje usmjereno k učenicima,
  • poboljšavanje digitalne kompetencije učenika i razvijanje kritičkog stava prema odgovornoj uporabi IKT-a.

Projekt je trenutačno u prvoj od četiri faze (faza istraživanja, faza razvoja, faza testiranja i poboljšavanja školskog kurikuluma te faza diseminacije).

Za fazu razvoja predviđena su dva studijska posjeta, jedan u European Schoolnet (Insafe) u Briselu, a drugi u Veliku Britaniju.

imageStudijski posjet European Schoolnetu bio je namijenjen članovima užeg pedagoškog tima (po dva člana iz svake škole) i trajao je od 22. do 27. rujna 2013. godine. Predavanja Insafeovih stručnjaka i suradnika obuhvatila su različite teme o internetskoj sigurnosti (e-Sigurnost i djeca, Sigurnosna politika na razini EU-a, Oznaka e-Sigurnosti, Zakonski aspekti sigurnosti na internetu).

Predavanja je započela Veronica Donoso analizom projekta o djeci online koji je 2010. godine proveden u 25 europskih država i Turskoj i koji je obuhvatio preko 23000 djece u dobi od 9 do 16 godina. U obliku intervjua i upitnika ispitanici su odgovarali na teme o pristupu internetu, njegovom korištenju, primjeni i rizicima korištenja.

Tri godine stari rezultati pokazuju da je gotovo 50 % djece online u svojim sobama (49 %), da je prosječna dob kad dijete započinje koristiti internet 7 godina, a 88 minuta prosječno vrijeme koje dijete od image9 do 16 godina dnevno provodi online. Najveći postotak tog vremena otpada na igranje igrica i dopisivanje, a najmanji na gledanje videoisječaka i za potrebe škole. Istraživanje je također pokazalo koji su rizici i štete u kojoj skupini djece najizraženiji pa su tako početnici u korištenju interneta sa strogom roditeljskom kontrolom najviše izloženi štetnom utjecaju interneta jer imaju vrlo slabe vještine kojima bi se mogli zaštititi. Iako online rizici mogu biti veliki, šteta ne mora biti velika ili je uopće nema pri korisnicima koji su često online i znaju kako se nositi s rizicima.

Najčešći su rizici pri traženju prijatelja na internetu i dodavanju nepoznatih osoba za prijatelje. Većina je djece bila društveno umrežena i imala više od jednog profila, a više od polovice onih kojima su roditelji zabranjivali upotrebu društvenih mreža, imalo je profil na nekoj od njih. Roditeljska uloga i nadzor poštovali su se kod mlađe djece, a kod starije su izazvali suprotno ponašanje. Što se tiče osobnih podataka, 27 % djece je imalo javni profil na kojemu su se često našle adrese i brojevi telefona. Digitalne sposobnosti su se povećavale sa starošću djece pa je više od 50 % jedanaestogodišnjaka znalo upravljati svojim osobnim imagepostavkama, a 61 % blokirati neželjene poruke. Zaključak je da se djeca online susreću s mnogim rizicima, ali ne vode svi do štetnih posljedica. Sve mlađa djeca se uključuju u društvene mreže i često ignoriraju alate koji su im na raspolaganju, dok stariji tinejdžeri dijele više osobnih podataka. Najveća pomoć djeci u služenju internetom je zapravo vrlo jednostavna – odgoj, njegovanje pravila lijepoga ponašanja, učenje o služenju osobnim podacima jer sve što vrijedi za stvarni svijet, vrijedi i za virtualni.

U praktičnome dijelu trebalo je urediti profil na društvenoj mreži dodavanjem osnovnih podataka, pretražiti internet u potrazi za informacijama o sebi, osvijestiti koristi i mogućnosti društvenog umrežavanja te razvrstati različite elemente cybebullyinga po jačini. Posljednja aktivnost bila je najkorisnija jer smo izrađivali materijale o eSigurnosi koji se mogu iskoristiti u nastavi.

Predavanje Janice Richardson govorilo je o sigurnosnoj politici na razini EU. Prezentirani su podaci o djelatnosti Insafea u posljednjih godinu dana, od obilježavanja Dana sigurnijeg interneta 2013. do rada na terenu – izrade sadržaja o eSigurnosti, posjeta školama i obučavanja vršnjaka trenera. Zanimljivi su bili podaci za posljednje tri godine i prikaz posjedovanja IKT uređaja, posebno pametnih telefona čiji broj raste strelovitom brzinom i koji nisu samo telefoni nego mini imageračunala. Jedan od naglasaka u predavanju bile su mogućnosti, ali i izazovi koje nudi internet sa zaključkom da je linija koja ih razdvaja vrlo tanka. Što se tiče prijava i zvanja Insafeove linije za pomoć, najveći postotak otpada na neki oblik cyberbullynga, zatim na zlouporabu podataka koji se tiču ljubavi, veza i seksualnosti te na probleme tehničke prirode. Drugi je naglasak bio na odgovornosti učitelja koji ne smiju tražiti izgovor zbog nepoznavanja tehnologije jer se zapravo radi o ponašanju i odgoju koji kreće od obitelji, ali s naglaskom i na odgovornost mladih. Na djetetov život utjecaj imaju četiri područja (obitelj, vršnjaci, mediji i učitelji) i njihovo zajedničko djelovanje može dati pozitivne rezultate. Insafe nudi 5 mjera za rješavanje problema: razgovor s obitelji i dobar odgoj, obrazovanje, naglasak na pozitivno dijeljenjem iskustava i interesa, sudjelovanje mladih u učenju o suvremenim trendovima, traženju pozitivnih rješenja i izgradnji vršnjačkog odnosa te dijeljenje sredstava, iskustva i strategija među zemljama. Svaka bi škola, ali i svaka obitelj, trebala imati svoju piramidu prevencije koju čine, od najniže do najviše razine:

  • prihvatljiva politika korištenja/ponašanja
  • procedura rješavanja incidenata
  • pozitivno korištenje sredstava
  • podrška vršnjaka
  • mjera utjecaja.

Zaključak predavanja opet se sveo na djelovanje u stvarnome svijetu jer su opipljivi materijali popularniji od virtualnih i djeca trebaju savjete pri čemu su učiteljska i roditeljska uloga nezamjenjive. Treba slušati što mladi žele i rade kako bi se, u slučaju potrebe, moglo preventivno i na vrijeme djelovati.

Sylvie Hartinger održala je predavanje Oznaka eSigurnosti. Na portalu European Schoolneta esafetylabel.eu, koji služi za akreditaciju i podršku škola iz cijele Europe i koji je dostupan i na hrvatskome jeziku, svaka škola postupkom samoprocjene može utvrditi je li eSigurna prema međunarodno dogovorenim standardima. Nakon samoprocjene dobivaju akcijski plan koji im pomaže u postizanju više razine eSigurnosimageti, mogu usporediti svoju školu s drugim školama u zemlji i inozemstvu, ali i podijeliti drugima korisne savjete. Na portalu se nalazi zbirka obrazovnih sadržaja, savjeti o eSigurnosti, info-liste, popisi za provjeru i predlošci, a korisnici mogu razmjenjivati savjete, sadržaje i upute, pomagati jedni drugima i dijeliti primjere dobre prakse. U svakoj školi postoji jedan koordinator koji popunjava Obrazac procjene, a ostali učitelji nakon registracije otvaraju svoj profil, mogu se povezati s istomišljenicima u forumu, prijaviti moguće probleme te dobivati povratne informacije na svoje upite. Svaka škola na portalu ima dio koji je vidljiv samo članovima te škole. Na portalu je trenutačno 16 info-lista o eSigurnosti koje se sastoje od definicija i skupa smjernica koje pokrivaju osnovne aspekte svake teme, a uz svaku listu je i pripadajući popis za provjeru radi procjene situacije u školi. Preporuka je da se oznaka eSigurnosti obnavlja svake godine.

Posljednji je dan bio rezerviran za predavanje Zakonski aspekti sigurnosti na internetu koji imageje održala Ellen Stassart. Predavanje se sastojalo od pregleda terminologije i činjenica, općih smjernica i djelovanja, analize zakonskih problema te savjeta za učitelje s radionicama. Kako se ne bismo bavili internetskim kriminalom, treba osigurati sigurnost na internetu proaktivnim ponašanjem i prevencijom. Izazovi koje je internet donio sa sobom učiteljima donose dodatnu odgovornost jer su u stalnom kontaktu s djecom. Učitelji trebaju biti upoznati s kontekstom iz kojega dolazi učenik kako bi mogli reagirati u slučaju potrebe. Učiteljska je uloga preventivna, od podizanja svijesti o sigurnosti na internetu, preko ranog otkrivanja problema, prijave problema do osnovne intervencije, sljedeći korak je na institucijama. Radionički dio odnosio se na teme o štetnom sadržaju, privatnosti i zaštiti clip_image012podataka, kontaktu sa strancima, seksualnom zlostavljanju i nasilju na internetu, dijeljenju podataka. Svaka je tema bila popraćena primjerima iz prakse te savjetima kako riješiti problem.



Oglasi

O autoru Lidija Kralj

Urednica digitalnog časopisa "Pogled kroz prozor" i portala ucitelji.hr. Voditeljica EU projekta petzanet.HR i nacionalne kampanje "Sigurniji internet za djecu i mlade". Članica Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje. Više od dvadeset godina predajem matematiku i informatiku u OŠ Veliki Bukovec. Autorica sam niza udžbenika i zbirki za informatiku i matematiku za osnovne i srednje škole. Pišem znanstvene i stručne članke za časopise "Edupoint", "Enter", "Matematika i škola", "Drvo znanja" i Školske novine. Autorica sam nekoliko edukativnih, multimedijalnih programa za učenje matematike te online tečaja "Logo - online učenje programiranja". Završila sam E-learning akademiju, smjer Management. Polazim doktorski studij - Informatika u odgoju i obrazovanju na UFZG. Radove o e-learningu prezentirala sam na nekoliko domaćih i međunarodnih konferencija i skupova. Učenike gnjavim običnom matematikom, a uveseljavam računalnom.
Ovaj unos je objavljen u Uncategorized. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s