Radionica na Plitvicama

Tekst je napisala Željka Marković-Bilić, a objavljen je u Pogledu kroz prozor.

imageKako to izgleda kad vam o sigurnosti na internetu govori osoba koja je međunarodno priznati stručnjak o tom pitanju, imali smo se prilike uvjeriti na radionici koja je održana na Plitvičkim Jezerima od 27. do 31. listopada 2013. godine.

Projekt „Sigurnost djece na internetu“ odvija se punom parom u školama koje sudjeluju u njemu, a da bi im posao bio donekle lakši i jasniji, itekako su pomogla predavanja Karla Hopwooda, našeg glavnog predavača.

Karl Hopwood je savjetnik u INSAFE-u, koordinator programa o sigurnosti na internetu i nacionalnih linija za pomoć (Helplines) koje trenutačno broje 31 članicu, tj. europsku državu (Hrvatska još uvijek nije članica). Nezavisni je stručnjak za e-sigurnost, član savjetodavnih odbora u nekoliko organizacija u Ujedinjenoj Kraljevini Velike Britanije i Sjeverne Irske koje se bave pitanjima sigurnosti na internetu.

Što je Karl Hopwood rekao o sebi i svom poslu, predavanjima i viđenju Hrvatske u svijetu internetske sigurnosti, možete pogledati u videointervjuu.

Ono što se nama posebno svidjelo je da je Karl po zanimanju učitelj i da se i dalje bavi učeničkom populacijom, ali u ponešto drugačijem kontekstu. Primjeri kojima je svjedočio u praksi i problemi koje je pomogao riješiti, slični su onima koji se javljaju i u hrvatskim školama, odnosno među hrvatskim učenicima.

Predavanja su započela općim informacijama o internetskoj sigurnosti i najčešćim problemima s kojima se danas mladi susreću u korištenju digitalnih tehnologija i u virtualnom svijetu (sexting, cyberbullyng, doxing). Razgovarali smo o sveprisutnoj moći društvenih mreža, poplavi dostupnih aplikacija te, uz analizu puno problema koje su doživjeli učenici različitih uzrasta, svojom ili tuđom krivnjom, dobili pregled njihovih najčešćih aktivnosti, ali i pokušali pronaći rješenja za nastale probleme. Uslijedio je dio koji se ticao ponašanja učenika i njihovog dijeljenja osobnih podataka, ali i zamkama koje se skrivaju u ispunjavanju različitih obrazaca te njihovoj zloupotrebi, odnosno ugrožavanju privatnosti svakoga od nas. Uz gledanje mnoštva primjera i videozapisa, svatko od nas postao je svjestan koliko smo podataka o sebi podijelili s drugima (banke, telefonske kompanije, digitalni obrasci..), a nismo trebali i na koje se načine može o svakoj pojedinoj osobi saznati jako puno podataka. To se posebno tiče i nas, učitelja, jer je naš ugled svakodnevno izložen mogućim napadima u virtualnome svijetu. Koliko smo u njegovom narušavanju sami krivi objavljivanjem vlastitih neprimjerenih fotografija, toliko su krivi i oni koji objavljuju takve fotografije ili videozapise bez našega znanja. Jedini lijek za takve situacije je – ne naći se u situaciji koja je neprimjerena.

Bilo je riječi i o lozinkama i kako izraditi lako pamtljivu snažnu lozinku koju je nemoguće probiti. Naravno, komentirali smo i najčešće svjetske lozinke i one koje treba izbjegavati.

Upoznali smo se s AUP-om ili Ppk-om, tj. politikom prihvatljivog korištenja (Acceptable Use Policy), dokumentom o prihvatljivom korištenju interneta i mobilnih uređaja koji bi svaka škola trebala imati. Zanimljiv je prijedlog da u svakoj školi osnujemo digitalno vijeće koje bi činili predstavnici učenika, učitelja, stručnih suradnika i ostalih djelatnika škole. Učenike svakodnevno podučavamo o internetskoj sigurnosti, a često se dogodi da odrasla osoba koja radi u školi načini neki sigurnosni problem ili objavi neprimjerene sadržaje. Takvo bi vijeće svima kojima je u školi dostupna tehnologija pomagalo da sve odredbe iz politike prihvatljivog korištenja razumiju i primjereno koriste. Članovi iz različitih dobnih skupina, različitih razina obrazovanja i sposobnosti pružali bi najprimjereniju podršku onima kojima je potrebna.

Uz svako je predavanje bilo vezano i niz aktivnosti koje smo odrađivali u mješovitim imagegrupama (po jedan član iz svake škole). Na taj smo način dodatno izmjenjivali mišljenja o različitim problemima, tražili i prilagođavali sadržaje koji bi bili iskoristivi u nastavi, uspoređivali prijedloge za izradu politike prihvatljivog korištenja. Mnoštvo materijala (fotografija, videozapisa, tiskanog materijala, poveznica na stranice koje se bave internetskom sigurnošću) doprinijelo je stvaranju šire slike o problematici dječje sigurnosti na internetu, ali i pružilo određenu sigurnost de ćemo posao kojeg smo se prihvatili – moći odraditi.

Kako izgledaju materijali britanskih kurikuluma o internetskoj sigurnosti, saznali smo posljednjeg dana predavanja. Karl Hopwood nam je podijelio materijale koji su vrlo korisni i koji će pomoći u pisanju našeg kurikuluma. Četiri dana druženja s takvim predavačem bilo je od neprocjenjive koristi i uistinu brzo prošlo.

Rad smo nastavili dogovorima kako pojedinim temama pristupiti na pojedinoj razini, tj. razredu te koje su teme koje trebaju biti obavezne za sve učenike.

imageU nastavku rada je Gordana Sokol iz udruge Suradnici u učenju predstavila dosadašnje aktivnosti udruge vezane uz sigurnost na internetu te prikazala mnoštvo primjera dobre prakse nastalih u Hrvatskoj koje su izradili učitelji i učenici imageuključeni u obilježavanje Dana sigurnijeg interneta.

Igor Smud iz CARNeta održao je predavanje o zaštiti računala ukazavši na najčešće probleme i načine kako ih riješiti.image

Darko Rakić upoznao je sve članove s načinima suradnje i komunikacije tijekom odvijanja projekta prezentacijom programa Lync za komunikaciju te SharePoint za dijeljenje sadržaja.

imageRenata Ivanković govorila je o ulozi CARNeta u edukaciji učenika o internetskoj sigurnosti i ustvrdila da se učenici kad imaju probleme na internetu najmanje obraćaju nastavnicima, da je nužna sustavna edukacija roditelja i učitelja te da učenici moraju znati kome se mogu obratiti za pomoć imaju li problema. image

Igor Vulje iz Agencije za zaštitu osobnih podataka predstavio je aktivnosti agencije koje se tiču sigurnosti djece i mladih na internetu te pričao kakva je općenito percepcija djece o sigurnosti, ali i najavio planove za razdoblje od 2014. do 2016.

Puni dojmova i informacija zaključili smo da je pred nama vrlo zanimljiv posao jer treba osmisliti puno materijala koji će nam pomoći u misiji da odgojimo odgovornog korisnika interneta i mobilnih tehnologija.



Oglasi

O autoru Lidija Kralj

Urednica digitalnog časopisa "Pogled kroz prozor" i portala ucitelji.hr. Voditeljica EU projekta petzanet.HR i nacionalne kampanje "Sigurniji internet za djecu i mlade". Članica Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje. Više od dvadeset godina predajem matematiku i informatiku u OŠ Veliki Bukovec. Autorica sam niza udžbenika i zbirki za informatiku i matematiku za osnovne i srednje škole. Pišem znanstvene i stručne članke za časopise "Edupoint", "Enter", "Matematika i škola", "Drvo znanja" i Školske novine. Autorica sam nekoliko edukativnih, multimedijalnih programa za učenje matematike te online tečaja "Logo - online učenje programiranja". Završila sam E-learning akademiju, smjer Management. Polazim doktorski studij - Informatika u odgoju i obrazovanju na UFZG. Radove o e-learningu prezentirala sam na nekoliko domaćih i međunarodnih konferencija i skupova. Učenike gnjavim običnom matematikom, a uveseljavam računalnom.
Ovaj unos je objavljen u Uncategorized. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s