IPA projekti – učiteljičina domaća zadaća

Prije par dana završila sam pisanje svoje prve potpune prijave za IPA projekt pa prije nego li zaboravim kako je to bilo podijelit ću naučeno s vama – k’o prava učiteljica 🙂

Kako priča već ide o EU projektima svi će vas najprije dobro zaplašiti, zato krenimo lijepo pedagoški od pozitivnih stvari.

Pozitivne vještine koje već posjedujete

Nužna sposobnost za pisanje projekta je vještina organizacije i planiranja. Kako ste svi već napisali hrpetine mikro i makro planova, operativnih, godišnjih, mjesečnih, tjednih, vjerujem da zaista znate pisati planove, a osim toga ako znate školski sat isplanirati u minutu  onda će vam biti lako planirati aktivnosti i rasporediti ih po mjesecima – i eto jednu vještinu već posjedujete. Što se organizacijskih vještina tiče – pa bez njih niti ne ulazite u razred, zar ne? Kako biste inače “držali kontrolu” nad zlatnom dječicom u razredu 😉

Sljedeće na popisu je čitanje s razumijevanjem i praćenje uputa. To nekako spada u opis posla učiteljice ;). EU projekti imaju opsežne upute i strogu proceduru koju trebate slijediti. Dakle, najprije pročitajte s razumijevanjem sve dostupne upute za određeni natječaj, a zatim ih se pri pisanju držite “k’o pijan plota”. Nema tu neke kreativnosti, procedura je tu zato da je slijedite. I naravno ne zaboravite koristiti točno propisane obrasce, navesti točne fraze na omotnicama i sve detalje koje od vas traže.

Zatim slijedi razrada projektne ideje – slično pisanju eseja ili stručnog/znanstvenog rada. Postoji oblik i redoslijed kojeg se trebate držati, a da vam bude lakše postavljaju vam i potpitanja. Na sva potpitanja morate odgovoriti i svoje odgovore argumentirati bilo referencama na sam poziv na natječaj ili na neke javne dokumente (zakoni, strategije, programi…). Skoro kao na testu iz matematike 🙂 Dakle, i to znate 🙂

Budite spremni na učenje. Pisanje projekta je vještina koja se uči, a vi kao osoba iz obrazovanja želite učiti, zar ne? Pogledajte dostupe pozive na natječaje i pripadnu dokumentaciju – primjerice na stranicama:

Nema veze ako su rokovi prošli, za učenje i upoznavanje dobri su i stari pozivi na natječaje – tek toliko da steknete iskustvo što se uopće očekuje da napravite.
Osim natječajne dokumentacije pogledajte i zbirke projekata koji su već odrađeni:

image

Društvenost i dobra povezanost s kolegama vještina je koja vam nužno treba za projekt, jer projekt ne prijavljuje jedna osoba ili jedna škola – trebaju vam partneri i suradnici, a što više oni znaju o projektima to će vama biti lakše. Za slučaj da se pitate zašto ja pišem ovaj članak umjesto da naučeno znanje sačuvam samo za sebe – to je jedan od razloga. Na sljedećem projektu možda ćemo surađivati pa bolje da odmah znanje podijelim s vama 🙂 Imajte to na umu na sljedećem seminaru, radionici, kavi s društvom – pomalo kuhajte ideje i stvarajte mrežu. I nesebično dijelite znanje jer ga tako umnožavate (ok, sad moj matematički mozak već vrišti na ove kontradiktorne matematičke operacije, ali ovdje su na djelu ipak društvene znanosti 😉

Gradite dalje

Vjerujem da sam vam sad ipak malo rastjerala početni strah koji vas je obuzeo pri spomenu “EU projekti”. Naravno, tijekom pripreme i pisanja projekta zatrebat će vam i neke tipične vještine projektnog menadžmenta – da ne pomislite da sve to ipak samo igra. Da biste stekli te vještine preostaje vam dosta učenja. Ja sam počela učiti o pisanju projekata prije 2 godine na mom prvom Comenius stručnom usavršavanju u Veroni i koristilo je :). Ne samo da sam saznala o EU projektima iz prve ruke, od ljudi koji rade na tim projektima, vidjela njihove konkretne primjere obrazaca, budžeta i logičke matrice; nego sam upoznala i kolege iz drugih država te tako počela stvarati svoju međunarodnu mrežu.

Krenite na seminare i radionice – tražite one koji su besplatni ili sufinancirani od strane EU (Comenius primjerice) pitajte i upijajte sve što čujete i vidite. Naučeno pokušajte primijeniti na svojoj ideji. Zašto je takav projekt potreban, čije potrebe će zadovoljiti i na koji način? Koliko vam za to treba sredstava i na što ćete ih potrošiti i zašto?
Kopajte po internetu i bazama projekata, tražite dobre primjere, uspješnih projekata i učite iz njih. Savjet je skoro identičan onome koji dajete učenicima svaki dan – istraži, nauči, uvježbaj, primjeni…

Započnete li druženje s profesionalcima iz svijeta projektnog menadžmenta barem pronađite one koji vas na spomen izvannastavnih aktivnosti i kurikuluma neće pogledati kao da ste pali s Marsa. Bez obzira što vam oni napričali o planiranju projekta ne dajte da vas zbune – vi o radu u školi, s učenicima i učiteljima ipak znate više.
Kad vam logička matrica prestane biti nekakva čudna tablica, kad projektne radne pakete (ili aktivnosti) krenete raspoređivati kao vježbanje, obradu i ponavljanje; a za budžet argumentirate onih 100 000 eura za opremu onda ste već profesionalac 🙂

A zašto to vama treba?

E na ovo pitanje nemam baš pametan odgovor. Naime i mene su kolege sto puta pitale: Jel’ ti to treba???

Naime, prijavi li vaša škola takav projekt, vi osobno za svoj rad nećete dobiti ni lipe. Takva su pravila igre :(. Djelatnici ustanove koja prijavljuje projekt ne mogu za rad na projektu biti plaćeni. Možete dobiti putovanja, radionice, iskustvo, opremu, priručnike, ali ne i novac. Čak niti naknadu za pisanje projekta.
Moram priznati da mi je povremeno padalo na pamet da svoju ideju “prodam” nekom drugom pa se onda na takvom projektu angažiram kao vanjski stručnjak i za to budem plaćena. Ali izgleda da će to ipak ostati za neka druga vremena. Eto, vidite da sam neke “projektno menadžerske” navike već pokupila 😉

 

I da ne bude zabune jedan tipičan disclaimer (iliti odricanje od odgovornosti) na kraju – ja nisam stručnjak za projekte pa čak niti za svoj projekt ne mogu garantirati da će proći. No, zato znam da sam učinila sve što je u mojoj moći i zaista sam se potrudila. Bila je to moja ljetna domaća zadaća.
Osim toga jedan projekt uvijek mora biti prvi; kako bismo inače naučili što treba raditi. Dakle, pročitajte s razumijevanjem i upotrijebite ono što odgovara vama i vašem okruženju. Niti uspjeh niti neuspjeh nisu zagarantirani.

Oglasi

O autoru Lidija Kralj

Urednica digitalnog časopisa "Pogled kroz prozor" i portala ucitelji.hr. Voditeljica EU projekta petzanet.HR i nacionalne kampanje "Sigurniji internet za djecu i mlade". Članica Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje. Više od dvadeset godina predajem matematiku i informatiku u OŠ Veliki Bukovec. Autorica sam niza udžbenika i zbirki za informatiku i matematiku za osnovne i srednje škole. Pišem znanstvene i stručne članke za časopise "Edupoint", "Enter", "Matematika i škola", "Drvo znanja" i Školske novine. Autorica sam nekoliko edukativnih, multimedijalnih programa za učenje matematike te online tečaja "Logo - online učenje programiranja". Završila sam E-learning akademiju, smjer Management. Polazim doktorski studij - Informatika u odgoju i obrazovanju na UFZG. Radove o e-learningu prezentirala sam na nekoliko domaćih i međunarodnih konferencija i skupova. Učenike gnjavim običnom matematikom, a uveseljavam računalnom.
Ovaj unos je objavljen u Uncategorized. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Jedan odgovor na IPA projekti – učiteljičina domaća zadaća

  1. Kolegice Lidija, baš ste ga sročili, učiteljski temeljno i koncizno, svaka čast. A, ako planirate neku prekograničnu saradnju, javite se da odradimo jedan takav na kojem možemo biti spoljni saradnici 🙂 Srdačan pozdrav.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s